RESEARCH IN PEDAGOGY, Vol. 12, No. 2, Year 2022



Ivana Đorđev, Nataša Sturza Milić
Kerem Aktaş, Mecit Aslan
Bojana Arsić, Anja Gajić, Sara Vidojković
Đorđe Cvijanović, Mia Marić, Aleksandar Janković
Abdullah Atli, Süleyman N. Şad, Niyazi Özer
Merve Nur Köroğlu, Esra Kızılay,Emine Güneri
Merve Taşcan, Ibrahim Ünal
Zorica Kovačević
Neriman Aral, Bayram Deles
Nevenka Popovic Šević, Milena Ilić P., Aleksandar Šević
Gökçe Kurt, Burak Tomak
Jelisaveta F. Šafranj, Dragana M. Gak, Vesna V. Bulatović
Ružica Ž. Petrović, Vesna Trifunović

RESEARCH IN PEDAGOGY, Vol. 12, No. 1, Year 2022



Ahmet YILDIZ
Kübra AÇIKGÜL, Şeyma AKSUNGUR ALTUN
Ahmet KURNAZ, Tuğba PÜRSÜN
Ali UNAL, Aysel ATES
César Alberto Navas Brenes
Mehmet Turhan, Hasan Basri Memduhoglu
Nilüfer Kesgin, Şefik Kartal
Fatma Ozudogru
Tugba Kamali Arslantas, Burcu Yavuz Tabak, Hasan Tabak
Serpil PEKDOĞAN, Meltem YURTÇU
Hanifi ŞEKERCİ, Fatih Yılmaz
Aleksandra Gojkov Rajić, Jelisaveta Šafranj, Jelena Prtljaga
Jelena Maksimović, Nedeljko M. Milanović, Jelena Osmanović Zajić
Ninoslav Kačarić
Cem Aslan, Gülistan Yalçın
Özgür B. SANDAL, Yonca ÖZKAN
Violeta Janusheva, Jove Dimitrija Talevski, Milena Pejchinovska-Stojkovikj

Deutsche Sprache


Biblioteka: Udžbenici i priručnici 110


Elektronsko izdanje


Uvod

Poštovane kolege, pred Vama je materijal za učenje nemačkog jezika na visokoškolskim smerovima za buduće učitelje i vaspitače, koji je nastao iz potreba neposrednog rada sa studentima, kako u učionici, tako i u virtuelnom prostoru za vreme onlajn nastave u periodu pandemije korone, te je dopunjen, sređen i sabran u ovaj udžbenik.

Baš kao što se jezik sastoji od strukture i sadržaja ili, izražavajući se jezikom biologije, od kostura i tkiva, odnosno od gramatike, u kojoj su pobrana pravila, prema kojima taj jezik funkcioniše, i leksike, koja se po pomenutim pravilima slaže, tako je i ovaj udžbenik sastavljen od dva glavna, to jest od leksičkog i gramatičkog dela. Ova podela samo je prividna i nastala je iz didaktičkih potreba, odnosno neophodnosti da se pri učenju stranog jezika u određenom momentu više fokusira jedna njegova konkretna strana, no baš kao što jedno biće ne može postojati bez bilo kog od pomenutih delova, tako je to i sa jezikom, te se ni u kom trenutku ne sme zaboraviti njegova celina.

Link: http://research.rs/Publications/DeutscheSprache.pdf


Samoregulacija kao ključ efikasnog učenja stranog jezika struke


Biblioteka: Istraživačke studije 87


Elektronsko izdanje


Uvod

Interesovanja za samoregulisanje učenja uopšte, a time i u oblasti stranog jezika pokrenuta su unazad tri decenije sa promenama konceptualnog okvira intelektualnih procesa, posebno prihvatanjem Teorije mentalnog samo-upravljanja (Sternberg, Mental Self-Government: A Theory of Intellectual Syles and Their, 1988), kojom je Sternberg promenio tradicionalno shvatanje inteligencije, po kome je ista obuhvatna jedinstvena opšta sposobnost (g), ispod koje su hijerarhijski poređani nizovi specifičnijih nivoa sposobnosti, kao što su sposobnost fluida (sposobnost fleksibilnog i novog načina razmišljanja) i kristalizovana sposobnost (kumulativno znanje). U istom pravcu išla su i interesovanja za stavove Decijeve teorije samoregulacije i Bandurine socijalno kognitivne teorije i uloge ciljeva, motivacije i afekta u modelima samoregulacije učenja. A sve to širilo se na didaktiku, a time i na glotodidaktiku.

Link: http://research.rs/Publications/Samoregulacija.pdf


RESEARCH IN PEDAGOGY, Vol. 11, No. 2, Year 2021



Koza Çiftçi, Engin Karadağ
Brane Mikanović, Kristijan Popović
Hatice Dağlı, H. Elif Dağlıoğlu
Kasım Karataş, Nadide Yılmaz
Marica Travar, Smilja Bozalo
Canan Yildiz Cicekler, Neriman Aral
Sonja Kaurin, Ranka Perućica
Özgül Polat, Nevra Atış-Akyol
Mustafa Kemal Yuzbasioglu, Mehmet Altan Kurnaz
Lutfiye Coskun
Büşra Bakioglu
Merve Celik, Mehmet Kanak
Yüksel Büşra Yüksel Aykanat, Esra Ömeroğlu
Ljiljana Kelemen Milojević, Milica Petrović
Sara Cetl, Jerneja Herzog
Mensure Alkis Kucukaydin, Zeynep Şimşir Gökalp
Serap Yılmaz Özelçi
Suat Kaya
Ljiljana GOMERČIĆ
Servet Kardes, Cansu DokumaciI
Rabia Sena Eser, Hayrettin Ayaz
Okay Demir, Suleyman Nihat Sad
Bisera Kostadinovska-Stojčevska, Ljupčo Kevereski

RESEARCH IN PEDAGOGY, Vol. 11, No. 1, Year 2021



Ishak KOZIKOGLU, Nuray SENEMOGLU
Fatih Sahin, Kubra Yenel
Milan Živanović, Slavica Pavličević, Vesna Todorov
Ferat Yilmaz, Elcin Ayaz
Özge Maviş Sevim, Fevzi Dursun
Bahadir Ozcan, Hakki Kontas, Ali Unisen
Helen B. Boholano, Roberto C. Cajes, George Stewart Boholano
Sibel Yoleri
Bayram DELES, Nilgun SARP
Matej Slovacek, Monika Minova
Ayla YILDIZ
Rawatee Maharaj-Sharma
Gökhan ORHAN, Ömer BEYHAN
Monica Reichenberg
Salih Bardakci, Dilara Cayci Karakose, Derya Colkesen Alkis, Muhammet Fatih Alkan
Mevlüt AYDOĞMUŞ, Hüseyin SERÇE
Zeliha Tras, Büşra Kabakci, Umay Bilge Baltacı
Aycan Buldur, İclal Gokkus
Milijana Lazarević, Marija Malović
Miljana Mićović
Marija Aleksandrović, Jelena Prtljaga, Ivana Đorđev
Ivana Mitrović Đorđević

Tehnološka pismenost študentov pedagoških smeri


Biblioteka: Istraživačke studije 85


Elektronsko izdanje


Iz recenzije: Nalazi ove monografske studije su dragoceni za sve koji su vezani za obrazovne procese, tiče se svih koji su u njegovom toku, od porodice, preko škole, obrazovne politike, sveta rada, do svakog pojedinca koji je deo savremenosti obeležene tehnologijom i u kojoj se tehnološka pismenost podrazumeva, kao što se nekada podrazumevalo čitanje i pisanje od klinastog pisma do alfabeta. Autor nalazima istraživanja navodi čitaoca na zaključak da se tehnološka pismenost smatra presudnom za kvalitet života pojedinca u društvu znanja, a važan faktor u procesu razvijanja tehnološke pismenosti ljudi je poučavanje u oblasti tehnike i tehnologije od predškolskog do postdiplomskog studija, sa posebnim naglaskom na kvalifikacije nastavnika i vaspitača. Nastavnici prvo moraju, s pravom, naglašava autor, sami biti tehnološki pismeni, kako bi to mogli razviti kod učenika. Njihovo znanje je važno, kao i njihovi pogledi na tehniku i tehnologiju, kao i na nastavu tehničkih i tehnoloških sadržaja. Iz nalaza i zaključaka istraživanja o tehnološkoj pismenosti studenata na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Primorskoj ovo se jasno vidi kao značajan orijentir za izradu kurikuluma na svim nivoima obrazovanja, a i kao ozbiljna smernica za orijentaciju obrazovnih politika, a ovo je nalaz koji ovu monografiju preporučuje velikom broju aktera u obrazovanju generacija koje su već stupile na scenu četvrte tehnološke revolucije ili tek sada na istu stupaju. Iskrene čestitke autoru za dubinu i širinu razumevanja pitanja kojima se u ovoj studiji posvetio.

akad. prof.dr. Grozdanka Gojkov

Link: http://research.rs/wp-content/uploads/2021/01/KNJIGA-ZULJAN-D-2020.pdf


Primena informaciono-komunikacionih tehnologija u vaspitno-obrazovnom radu


Biblioteka: Udžbenici i priručnici 103


Elektronsko izdanje


Uvod

Industrija i tehnologija kakve poznajemo – zasnovane na mehanici, tj. na mašinama kontrolisanim od strane čoveka ili kao pomoć čoveku u manuelnom radu – krajem XX veka doživljavaju bitne promene nastankom i ubrzanim razvojem informacionih tehnologija. Istovremeno, kao najupečatljivija pojava, na početku novog milenijuma, biće upamćen internet i njegov eksponencijalni rast, kao i njegov uticaj na velike društvene promene. Na osnovu navedenog možemo zaključiti da se i u sferi obrazovanja, kao veoma bitnom elementu savremenih društava, događaju promene. Upravo ova činjenica ukazuje na potrebu razvoja i prilagođavanja obrazovanja najnovijim tendencijama. Informatička dostignuća i internet ne bi trebalo posmatrani kao element predškolskog vaspitanja i obrazovanja dece, već kao sastavni deo onih aktivnosti koje se odvijaju u predškolskoj ustanovi, ali i kao komponentu kojom se ostvaruje neophodna saradnja ustanove i vaspitača sa roditeljima i društvenom zajednicom.

Link: http://research.rs/Publications/Primena_IKT.pdf


Deontička modalnost u engleskom i srpskom jeziku


Biblioteka: Istraživačke studije 69

———-

Uvod, odlomak

Modalnost prožima jezik i komunikaciju: svakodnevni govor, politički, pravni, marketinški, akademski, poslovni diskurs… Potreba savremenog čoveka da u kontaktu sa drugim ljudima ne bude suviše direktan postepeno potiskuje neposrednost u govoru i nameće potrebu za upotrebom jezičkih sredstava koja mu služe kao svojevrsna ograda u odnosu na rečeno. U upotrebi jezika u modernom svetu, pojedinac želi da izrazi svoje mišljenje, da bude ubedljiv i da se nametne, ali da pritom kod sagovornika ili slušaoca gradi pozitivnu sliku u sebi. Modalna sredstva su mu u tom slučaju na raspolaganju: govornik za njima poseže kada želi da izrazi svoja mišljenja i stavove, ali i da se u odnosu na njih ogradi: da pretpostavlja, nagađa, predviđa, bez bojazni da će biti pogrešno shvaćen ili da će se ono što je rekao protumačiti kao lažno; da ulazi u kulturno i socijalno prihvatljivu interakciju sa svojim sagovornikom, kao i da na njegovo ponašanje utiče, ali uz izražavanje poštovanja i nedvosmislen stav da sebe ne stavlja u nadređeni, a sagovornika u podređeni položaj…