Yunus Emre Baysal, Fatma Mutlu, Oguzhan Nacaroglu
|
Zorica Kovačević, Jadranka Gluvak
|
Mila S. Milošević, Olivera J. Đokić
|
Hadži Živorad Milenović, Danijela Vasilijević, Mladen Botić
|
Mustafa OK
|
Maša Đurišić, Nataša Duhanaj
|
Ivana Ilić-Savić, Mirjana Petrović-Lazić
|
Nevena Ječmenica, Bojana Drljan, Nataša Buha
|
Kristijan Popović, Tanja Glišić, Draženko Jorgić
|
Mirjana Nikolić, Maja Cvijetić
|
Gülçin Karakuş
|
Nevra Atis-Akyol, Gonca Uludag, Birgul Tosun
|
Basak Coskun, Sevda Katitas, Pinar Arslan
|
Jelena Maksimović, Jelena Evtimov
|
Ahmet YILDIZ, Ali TÜRKDOĞAN
|
Nesrullah Okan
|
S. Sevgi Uygur, Esra Asici, Merve Kocer
|
RESEARCH IN PEDAGOGY, Vol. 12, No. 2, Year 2022
Ivana Đorđev, Nataša Sturza Milić
|
Kerem Aktaş, Mecit Aslan
|
Bojana Arsić, Anja Gajić, Sara Vidojković
|
Đorđe Cvijanović, Mia Marić, Aleksandar Janković
|
Abdullah Atli, Süleyman N. Şad, Niyazi Özer
|
Merve Nur Köroğlu, Esra Kızılay,Emine Güneri
|
Merve Taşcan, Ibrahim Ünal
|
Zorica Kovačević
|
Neriman Aral, Bayram Deles
|
Nevenka Popovic Šević, Milena Ilić P., Aleksandar Šević
|
Gökçe Kurt, Burak Tomak
|
Jelisaveta F. Šafranj, Dragana M. Gak, Vesna V. Bulatović
|
Ružica Ž. Petrović, Vesna Trifunović
|
RESEARCH IN PEDAGOGY, Vol. 12, No. 1, Year 2022
Ahmet YILDIZ
|
Kübra AÇIKGÜL, Şeyma AKSUNGUR ALTUN
|
Ahmet KURNAZ, Tuğba PÜRSÜN
|
Ali UNAL, Aysel ATES
|
César Alberto Navas Brenes
|
Mehmet Turhan, Hasan Basri Memduhoglu
|
Nilüfer Kesgin, Şefik Kartal
|
Fatma Ozudogru
|
Tugba Kamali Arslantas, Burcu Yavuz Tabak, Hasan Tabak
|
Serpil PEKDOĞAN, Meltem YURTÇU
|
Hanifi ŞEKERCİ, Fatih Yılmaz
|
Aleksandra Gojkov Rajić, Jelisaveta Šafranj, Jelena Prtljaga
|
Jelena Maksimović, Nedeljko M. Milanović, Jelena Osmanović Zajić
|
Ninoslav Kačarić
|
Cem Aslan, Gülistan Yalçın
|
Özgür B. SANDAL, Yonca ÖZKAN
|
Violeta Janusheva, Jove Dimitrija Talevski, Milena Pejchinovska-Stojkovikj
|
Deutsche Sprache
Biblioteka: Udžbenici i priručnici 110
Uvod
Poštovane kolege, pred Vama je materijal za učenje nemačkog jezika na visokoškolskim smerovima za buduće učitelje i vaspitače, koji je nastao iz potreba neposrednog rada sa studentima, kako u učionici, tako i u virtuelnom prostoru za vreme onlajn nastave u periodu pandemije korone, te je dopunjen, sređen i sabran u ovaj udžbenik.
Baš kao što se jezik sastoji od strukture i sadržaja ili, izražavajući se jezikom biologije, od kostura i tkiva, odnosno od gramatike, u kojoj su pobrana pravila, prema kojima taj jezik funkcioniše, i leksike, koja se po pomenutim pravilima slaže, tako je i ovaj udžbenik sastavljen od dva glavna, to jest od leksičkog i gramatičkog dela. Ova podela samo je prividna i nastala je iz didaktičkih potreba, odnosno neophodnosti da se pri učenju stranog jezika u određenom momentu više fokusira jedna njegova konkretna strana, no baš kao što jedno biće ne može postojati bez bilo kog od pomenutih delova, tako je to i sa jezikom, te se ni u kom trenutku ne sme zaboraviti njegova celina.
Link: http://research.rs/Publications/DeutscheSprache.pdf
Samoregulacija kao ključ efikasnog učenja stranog jezika struke
Biblioteka: Istraživačke studije 87
Uvod
Interesovanja za samoregulisanje učenja uopšte, a time i u oblasti stranog jezika pokrenuta su unazad tri decenije sa promenama konceptualnog okvira intelektualnih procesa, posebno prihvatanjem Teorije mentalnog samo-upravljanja (Sternberg, Mental Self-Government: A Theory of Intellectual Syles and Their, 1988), kojom je Sternberg promenio tradicionalno shvatanje inteligencije, po kome je ista obuhvatna jedinstvena opšta sposobnost (g), ispod koje su hijerarhijski poređani nizovi specifičnijih nivoa sposobnosti, kao što su sposobnost fluida (sposobnost fleksibilnog i novog načina razmišljanja) i kristalizovana sposobnost (kumulativno znanje). U istom pravcu išla su i interesovanja za stavove Decijeve teorije samoregulacije i Bandurine socijalno kognitivne teorije i uloge ciljeva, motivacije i afekta u modelima samoregulacije učenja. A sve to širilo se na didaktiku, a time i na glotodidaktiku.
Link: http://research.rs/Publications/Samoregulacija.pdf
RESEARCH IN PEDAGOGY, Vol. 11, No. 2, Year 2021
Koza Çiftçi, Engin Karadağ
|
Brane Mikanović, Kristijan Popović
|
Hatice Dağlı, H. Elif Dağlıoğlu
|
Kasım Karataş, Nadide Yılmaz
|
Marica Travar, Smilja Bozalo
|
Canan Yildiz Cicekler, Neriman Aral
|
Sonja Kaurin, Ranka Perućica
|
Özgül Polat, Nevra Atış-Akyol
|
Mustafa Kemal Yuzbasioglu, Mehmet Altan Kurnaz
|
Lutfiye Coskun
|
Büşra Bakioglu
|
Merve Celik, Mehmet Kanak
|
Yüksel Büşra Yüksel Aykanat, Esra Ömeroğlu
|
Ljiljana Kelemen Milojević, Milica Petrović
|
Sara Cetl, Jerneja Herzog
|
Mensure Alkis Kucukaydin, Zeynep Şimşir Gökalp
|
Serap Yılmaz Özelçi
|
Suat Kaya
|
Ljiljana GOMERČIĆ
|
Servet Kardes, Cansu DokumaciI
|
Rabia Sena Eser, Hayrettin Ayaz
|
Okay Demir, Suleyman Nihat Sad
|
Bisera Kostadinovska-Stojčevska, Ljupčo Kevereski
|
RESEARCH IN PEDAGOGY, Vol. 11, No. 1, Year 2021
Ishak KOZIKOGLU, Nuray SENEMOGLU
|
Fatih Sahin, Kubra Yenel
|
Milan Živanović, Slavica Pavličević, Vesna Todorov
|
Ferat Yilmaz, Elcin Ayaz
|
Özge Maviş Sevim, Fevzi Dursun
|
Bahadir Ozcan, Hakki Kontas, Ali Unisen
|
Helen B. Boholano, Roberto C. Cajes, George Stewart Boholano
|
Sibel Yoleri
|
Bayram DELES, Nilgun SARP
|
Matej Slovacek, Monika Minova
|
Ayla YILDIZ
|
Rawatee Maharaj-Sharma
|
Gökhan ORHAN, Ömer BEYHAN
|
Monica Reichenberg
|
Salih Bardakci, Dilara Cayci Karakose, Derya Colkesen Alkis, Muhammet Fatih Alkan
|
Mevlüt AYDOĞMUŞ, Hüseyin SERÇE
|
Zeliha Tras, Büşra Kabakci, Umay Bilge Baltacı
|
Aycan Buldur, İclal Gokkus
|
Milijana Lazarević, Marija Malović
|
Miljana Mićović
|
Marija Aleksandrović, Jelena Prtljaga, Ivana Đorđev
|
Ivana Mitrović Đorđević
|
Tehnološka pismenost študentov pedagoških smeri
Biblioteka: Istraživačke studije 85
Iz recenzije: Nalazi ove monografske studije su dragoceni za sve koji su vezani za obrazovne procese, tiče se svih koji su u njegovom toku, od porodice, preko škole, obrazovne politike, sveta rada, do svakog pojedinca koji je deo savremenosti obeležene tehnologijom i u kojoj se tehnološka pismenost podrazumeva, kao što se nekada podrazumevalo čitanje i pisanje od klinastog pisma do alfabeta. Autor nalazima istraživanja navodi čitaoca na zaključak da se tehnološka pismenost smatra presudnom za kvalitet života pojedinca u društvu znanja, a važan faktor u procesu razvijanja tehnološke pismenosti ljudi je poučavanje u oblasti tehnike i tehnologije od predškolskog do postdiplomskog studija, sa posebnim naglaskom na kvalifikacije nastavnika i vaspitača. Nastavnici prvo moraju, s pravom, naglašava autor, sami biti tehnološki pismeni, kako bi to mogli razviti kod učenika. Njihovo znanje je važno, kao i njihovi pogledi na tehniku i tehnologiju, kao i na nastavu tehničkih i tehnoloških sadržaja. Iz nalaza i zaključaka istraživanja o tehnološkoj pismenosti studenata na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Primorskoj ovo se jasno vidi kao značajan orijentir za izradu kurikuluma na svim nivoima obrazovanja, a i kao ozbiljna smernica za orijentaciju obrazovnih politika, a ovo je nalaz koji ovu monografiju preporučuje velikom broju aktera u obrazovanju generacija koje su već stupile na scenu četvrte tehnološke revolucije ili tek sada na istu stupaju. Iskrene čestitke autoru za dubinu i širinu razumevanja pitanja kojima se u ovoj studiji posvetio.
akad. prof.dr. Grozdanka Gojkov
Link: http://research.rs/wp-content/uploads/2021/01/KNJIGA-ZULJAN-D-2020.pdf
Primena informaciono-komunikacionih tehnologija u vaspitno-obrazovnom radu
Biblioteka: Udžbenici i priručnici 103
Uvod
Industrija i tehnologija kakve poznajemo – zasnovane na mehanici, tj. na mašinama kontrolisanim od strane čoveka ili kao pomoć čoveku u manuelnom radu – krajem XX veka doživljavaju bitne promene nastankom i ubrzanim razvojem informacionih tehnologija. Istovremeno, kao najupečatljivija pojava, na početku novog milenijuma, biće upamćen internet i njegov eksponencijalni rast, kao i njegov uticaj na velike društvene promene. Na osnovu navedenog možemo zaključiti da se i u sferi obrazovanja, kao veoma bitnom elementu savremenih društava, događaju promene. Upravo ova činjenica ukazuje na potrebu razvoja i prilagođavanja obrazovanja najnovijim tendencijama. Informatička dostignuća i internet ne bi trebalo posmatrani kao element predškolskog vaspitanja i obrazovanja dece, već kao sastavni deo onih aktivnosti koje se odvijaju u predškolskoj ustanovi, ali i kao komponentu kojom se ostvaruje neophodna saradnja ustanove i vaspitača sa roditeljima i društvenom zajednicom.
Link: http://research.rs/Publications/Primena_IKT.pdf

Deontička modalnost u engleskom i srpskom jeziku
Biblioteka: Istraživačke studije 69
———-
Uvod, odlomak
Modalnost prožima jezik i komunikaciju: svakodnevni govor, politički, pravni, marketinški, akademski, poslovni diskurs… Potreba savremenog čoveka da u kontaktu sa drugim ljudima ne bude suviše direktan postepeno potiskuje neposrednost u govoru i nameće potrebu za upotrebom jezičkih sredstava koja mu služe kao svojevrsna ograda u odnosu na rečeno. U upotrebi jezika u modernom svetu, pojedinac želi da izrazi svoje mišljenje, da bude ubedljiv i da se nametne, ali da pritom kod sagovornika ili slušaoca gradi pozitivnu sliku u sebi. Modalna sredstva su mu u tom slučaju na raspolaganju: govornik za njima poseže kada želi da izrazi svoja mišljenja i stavove, ali i da se u odnosu na njih ogradi: da pretpostavlja, nagađa, predviđa, bez bojazni da će biti pogrešno shvaćen ili da će se ono što je rekao protumačiti kao lažno; da ulazi u kulturno i socijalno prihvatljivu interakciju sa svojim sagovornikom, kao i da na njegovo ponašanje utiče, ali uz izražavanje poštovanja i nedvosmislen stav da sebe ne stavlja u nadređeni, a sagovornika u podređeni položaj…